Građevinske dizalice i višespratnice u izgradnji na gradilištu stambenog kompleksa.

Tržište nepokretnosti u Srbiji nastavilo je stabilan rast tokom prvih šest meseci 2026. godine. Ukupan promet dostigao je 4,2 milijarde evra, što predstavlja rast od 10,1% u odnosu na isti period prethodne godine, dok je ukupan broj zaključenih kupoprodajnih ugovora zadržan na gotovo identičnom nivou.

Prema zvaničnim podacima koje je objavio Republički geodetski zavod, javni beležnici su u prvom polugodištu dostavili 61.343 ugovora o prometu nepokretnosti, što je blagi rast od 0,2% u poređenju sa prvih šest meseci 2025. godine.

Dominacija stambenog i snažan rast poslovnog segmenta

Najveći udeo u ukupnoj vrednosti tržišta i dalje zauzima stambeni sektor. Za kupovinu stanova izdvojeno je 2,5 milijardi evra, što čini 61% ukupno prometovane vrednosti. Iako je broj zaključenih ugovora u ovom segmentu smanjen za 1,9%, ukupna vrednost prometa stanova zabeležila je rast od 11,4%.

Značajan skok zabeležen je u segmentu poslovnih prostora, gde je tržišna vrednost porasla za 30%, uz povećanje broja ugovora od 6,4%. Pozitivne trendove prate i garažni prostori, sa rastom vrednosti od 16,8% i povećanjem broja kupoprodaja od 9,6%.

Na tržištu građevinskog zemljišta obim trgovine porastao je za 14,9% u broju ugovora, dok je vrednost prometa bila veća za 3,2%. Tržište kuća zabeležilo je rast vrednosti od 7,5%, uprkos padu broja ugovora od 2,2%. Kod poljoprivrednog zemljišta zabeležen je pad broja kupoprodaja od 14,1%, ali je ukupna vrednost prometa porasla za 18,8%.

Struktura investicija po kategorijama nepokretnosti

Nakon stanova, najveći obim kapitala plasiran je u kupovinu kuća, gde je uloženo 328 miliona evra, odnosno 8% ukupnog prometa.

U građevinsko zemljište investirano je 282,8 miliona evra, što predstavlja 7% učešća, dok je promet poslovnih prostora iznosio 212,9 miliona evra, odnosno 5% ukupnog tržišta.

U segmentu poljoprivrednog zemljišta ostvarena je vrednost od 125,6 miliona evra, odnosno 3% tržišnog udela.

Regionalna raspodela i najaktivniji sudski područja

Grad Beograd zadržava vodeću poziciju u stambenom segmentu sa udelom od 55% u ukupnoj vrednosti realizovanih kupoprodaja stanova. Prestonica dominira i u segmentima garažnih prostora sa 68%, poslovnih prostora sa 51%, kao i građevinskog zemljišta sa 50% ukupne vrednosti.

Vojvodina prednjači u prometu poljoprivrednog zemljišta sa 69% ukupne ostvarene vrednosti. Ovaj region ostvaruje i najveći udeo u prometu kuća od 43%, kao i vikendica sa 57%.

Posmatrano po teritorijalnoj organizaciji sudova, najviše kupoprodajnih ugovora dostavljeno je na području Osnovnog suda u Novom Sadu, ukupno 5.543 ugovora. Najveći obim novčanih sredstava ostvaren je na području Prvog osnovnog suda u Beogradu, gde je ukupan promet iznosio 841,3 miliona evra.

Udeo kreditnog finansiranja i rekordne cene

Kreditna sredstva korišćena su u 14% ukupnih ugovora o prometu nepokretnosti, što je povećanje za jedan procentni poen u odnosu na prošlu godinu. Finansiranje putem stambenih kredita bilo je izraženije kod kupovine stanova, gde su kreditna sredstva zastupljena u 33% ugovora, odnosno tri procentna poena više u poređenju sa prvim polugodištem 2025. godine.

Na vrhu liste najskupljih realizovanih nekretnina nalazi se stan u gradskoj opštini Stari grad u Beogradu, prodat za 2,6 miliona evra.

Na istoj lokaciji postignuta je i najviša cena po kvadratnom metru u iznosu od 12.000 evra.

Najskuplja kuća prometovana je na Savskom vencu za 2,1 milion evra, dok je najskuplje garažno mesto prodato na Starom gradu po ceni od 77.000 evra.

Statistika cena i transparentnost tržišta

Pored redovnog polugodišnjeg izveštaja o stanju na tržištu nepokretnosti, Republički geodetski zavod uveo je i publikaciju pod nazivom „Statistika cena nepokretnosti“. Zvanični podaci pokazuju da je prosečna cena stana u Srbiji u prvom polugodištu 2026. godine iznosila 100.157 evra, dok je prosečna cena kuće bila 39.334 evra. Kontinuiranim objavljivanjem ovih izveštaja i podataka iz Registra cena nepokretnosti obezbeđuje se veći nivo transparentnosti i pouzdaniji okvir za analizu i donošenje investicionih odluka u sektoru građevinarstva i nekretnina.

Leave a Reply

Promotivni baner za digitalni marketing u građevinskoj industriji sa listom usluga i inženjerima na gradilištu
Kompletne usluge digitalnog marketinga, izrade sajtova i kreiranja sadržaja prilagođenog građevinskim preduzećima.
10 NAJPOŽELJNIJIH GRADOVA ZA ŽIVOT U 2026.
01
🇩🇰 Kopenhagen (Danska)
02
🇦🇹 Beč (Austrija)
03
🇦🇺 Melburn (Australija)
04
🇦🇺 Sidnej (Australija)
05
🇨🇭 Cirih (Švajcarska)
06
🇨🇭 Ženeva (Švajcarska)
07
🇯🇵 Osaka (Japan)
08
🇦🇺 Adelejd (Australija)
09
🇨🇦 Vankuver (Kanada)
10
🇯🇵 Tokio (Japan)
Izvor: Economist Intelligence Unit (EIU)

ponuda za saradnju:

Nudimo kompletnu digitalnu podršku građevinskim kompanijama, od izrade modernih veb-sajtova i vođenja društvenih mreža, do plasiranja ciljanih marketinških kampanja i oglasnih strategija koje donose konkretne rezultate.

Javite nam se putem društveinh mreža i zakažite konsultacije.

~ Građevinagram
×
GRAĐEVINAGRAM

USLUGE DIZAJNA

Profesionalni grafički dizajn i vizuelna komunikacija za kompanije i građevinsku industriju.

DIZAJN ZA DRUŠTVENE MREŽE

Dizajn jedne objave 30–50 €
Premium dizajn objave 50–80 €
Carousel objava do 5 slajdova 80–150 €
Instagram Story dizajn 20–40 €

FLAJERI I PROMOTIVNI MATERIJAL

Flajer jednostrani 50–70 €
Flajer obostrani 70–120 €
Premium promotivni flajer 100–150 €
Brošura, 4 strane 150–250 €

DIZAJN ZA GRAĐEVINSKE KOMPANIJE

Grafika za predstavljanje projekta 50–100 €
Grafika za napredak radova 40–70 €
Vizuelna prezentacija projekta 80–150 €
Fotomontaža i obrada fotografija 50–150 €

BRANDING

Dizajn jednostavnog logotipa 150–250 €
Profesionalni logotip 300–500 €
Osnovni vizuelni identitet 300–600 €
Kompletan vizuelni identitet 600–1.500 €

WEB I DIGITALNI MATERIJALI

Hero baner za sajt 80–150 €
Baner za web sajt 40–80 €
Newsletter dizajn 80–150 €

IMATE PROJEKAT?

Pošaljite nam upit za saradnju na:

gradjevinagram@gmail.com
POŠALJITE UPIT →

Discover more from

Subscribe now to keep reading and get access to the full archive.

Continue reading