Sto dana pre najavljenog smanjenja broja radnih viza za građane Zapadnog Balkana, iz Nemačke stižu ozbiljna upozorenja. Centralno udruženje nemačkog građevinarstva (ZDB) oštro je kritikovalo plan vlade u Berlinu da smanji kontingent radnika koji se u ovoj zemlji mogu zaposliti uz važeći ugovor o radu.
Čuvena „Pravila za Zapadni Balkan“ godinama unazad omogućavaju radnicima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Albanije, Crne Gore, Severne Makedonije i sa Kosova da se legalno zaposle i žive u Nemačkoj. Jedini uslov je da prethodno potpišu ugovor o radu sa tamošnjim poslodavcem.
Međutim, Nemačka vlada planira da od 1. januara 2027. godine prepolovi ovu godišnju kvotu sa 50.000 na samo 25.000 radnika.
Zašto je ovo udarac za nemački građevinski sektor?
Udruženje građevinara naglašava da bi ova odluka donela gubitak radnih mesta i direktno ugrozila mnoge građevinske projekte. Građevinski sektor najviše koristi ovaj posebni režim, jer na njega otpada čak 30 odsto svih izdatih radnih viza za ljude sa Balkana.

Predsednik udruženja ZDB, Feliks Paklepa, ističe da na nemačkim gradilištima svaki sedmi radnik ima strani pasoš. Za njih je ovaj model ubedljivo najuspešniji način da dođu do prekopotrebne radne snage i stručnjaka iz zemalja van Evropske unije.
Udruženje apeluje na vlasti da ne smanjuju kvote, jer bi građevinarstvo već do kraja ove godine moglo da ostane bez više od 8.000 zaposlenih. Paklepa dodaje da je ova odluka u potpunoj suprotnosti sa državnim planovima, pošto Nemačka iz posebnog budžeta ulaže milijarde evra u obnavljanje mostova, pruga i stanova, a istovremeno smanjuje mogućnost da dođu ljudi koji te projekte zapravo treba da izgrade.
Brojevi koji sve govore
Da je potražnja ogromna, pokazuju i zvanični podaci. Kontingent za 2025. godinu bio je popunjen već krajem novembra te godine, pa su mnogi zahtevi morali da budu odbijeni.
Takođe, nemačka agencija za zapošljavanje prošle godine je izdala čak 105.000 odobrenja za rad. Ipak, zbog sporih procedura i dugog čekanja na termine u ambasadama, velika većina odobrenih radnika na kraju uopšte ne stigne do Nemačke.
Istraživanja pokazuju da su radnici sa Balkana izuzetno pouzdani:
- 98% radnika zaista radi posao za koji su potpisali ugovor.
- 58% njih čine stručna radna snaga, specijalisti i inženjeri, iako diploma ili posebna kvalifikacija nisu ni bili preduslov za dobijanje ove vize.
Šta traže građevinari od vlade u Berlinu?
Građevinski sektor izneo je tri jasna zahteva prema nemačkoj vladi:
- Da se godišnja kvota ne smanjuje i da ostane na najmanje 50.000 radnika.
- Da se sam proces izdavanja viza hitno digitalizuje i ubrza.
- Da se razmotri proširenje sličnih olakšica i na radnike iz drugih zemalja van Evropske unije.
Smanjenje kvota bi bez sumnje otežalo odlazak naših radnika na rad u Nemačku, ali bi primoralo i tamošnje graditelje da potraže druga rešenja. Kakav će biti konačan odgovor Berlina, ostaje da vidimo u narednim mesecima.



